Kako se jede u nekim krajevima BiH – Hercegovina

Hercegovina, regija na jugu BiH, koju će neki još nazvati i kršnim dijelom, jer obiluje kamenom, ali i obradivim površinama, zbog mediteranske i planinske klime, koje se u Hercegovini miješaju.

Zahvaljujući bogatstvu poljoprivrede, uzgoja životinja i drugih prirodnih dobara, sasvim je razumljivo da će i gastronomska ponuda Hercegovina biti na vrhuncu. Hrana se u Hercegovini priprema polako, tako se i jede i u njoj se uživa uz dobro društvo i dobar razgovor.

Za gastronomsku ponudu Hercegovine vrlo je karakteristična meza, za koju se uvijek služi pršut i sir iz mijeha. Sir iz mijeha predstavlja svijetli primjer zone Nevesinja gdje se proizvodi od strane lokalnih porodičnih firmi. Radi se o siru od ovčijeg, kravljeg ili kozijeg mlijeka, ili u kombinaciji, koji sazrijeva u mješinama od ovčije kože: to je genijalan sistem za čuvanje i transport lako kvarljivog proizvoda. Hercegovački pršut je nekuhani pršut ukusan ali ne slan, sa snažnim notama drveta od dimljenja. Period zrenja traje od minimalno šest mjeseci do godinu i pol, period koji je prema mnogima idealan. Naziv pršut ima jasno latinsko porijeklo, od pro, što znači “prije”, i “exsuctus”, što znači “isušeno”.

sir iz mijeha

 

prsut

Kao glavno jelo u Hercegovini se služi uglavnom povrće, spremljeno na različite načine, sa dosta začina, sve domaće prirodno uzgojeno. Budući da hercegovačka gastronomija obiluje jelima, izdvojit ću samo neka, ona najpoznatija. Među prvima izdvajam hercegovački japrak – faširano meso umotano u listove vinove loze ili raštike, te skuhano na laganoj vatri.

japrak

Osim japraka, u hercegovini se takođe služe uštipci, janjetina, pura, geršlo, razne dolme, ali i riječne ribe te u Ljubuškom poznata jegulja. Jegulja se u Hercegovini sprema po uzoru na stare Grke ili Rimljane.

jegulja

Osim po jelima, Hercegovina je jako poznata po vinima, crnim i bijelim, jer vinogradi u kojima raste grožđe za proizvodnju vina, rastu u predjelima kojima obiluje kamen i dosta sunca. Najpoznatija hercegovačka vina su Žilavka i Blatina. Blatina je autohtona hercegovačka sorta. Pije se uz jača jela od mesa, posebno uz pečenja. Blatina se pije polako, idealna temperatura je  između 18 i 20 stepeni. U Blatini je sačuvana snaga sunca, snaga hercegovačke ljetnje žege. Žilavka je, pretpostavlja se, dobila takvo ime jer najvjerovatnije njeno ime simbolizuje fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu. Nastala je u Hercegovini, rasla, prilagodila se i poistovjetila sa sunčanim ambijentom krša. Pije se uz janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju. Idealna je uz jegulju i druge riblje specijalitete, ali i uz sir i pršut.

vino

Ukoliko želite osjetiti sve ove delicije, trebate posjetiti Hercegovinu. Obići sve od zapada do istoka, sjevera i juga. Od Mostara do Ljubuškog, Čapljine, Trebinja, Nevesinja i drugih krajeva u kojima možete osjetiti čari hercegovačkog krša i gastronomsku ponudu.

Advertisements
Ovaj unos je objavljen u Živim/Radim/Putujem i označen , , , , , , . Zabilježite trajni link.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s